Poslanički klub Demokratskog fronta (DF), odnosno koalicija „Za budućnost Crne Gore”, koja čini apsolutnu većinu, neće učestvovati ni u kakvim izjašnjavanjima u Skupštini dok se ponovo na dnevni red ne stave predlozi zakona o tužilaštvu, poručio je juče na pres konferenciji predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić. On je to kazao nakon što su poslanici Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, SNP-a, Demosa, Prave Crne Gore i Civisa odustali od zahtjeva za vanredno zasjedanje Skupštine 18. februara.

Kako je naglasio, nije u pitanju revanšizam već ispunjavanje obećanja datog građanima na izborima 30. avgusta, te da od svojih obećanja neće ni posustati niti ih izdati.

– Krenulo se stranputicom. i to nam nije trebalo. Sinoć je jedan broj poslanika donio odluku da povuče predloge zakona koje smo zajedno mukotrpno pripremali, čime je izazvana kriza parlamentarne većine. Kada smo dogovarali te zakone, znali smo da će biti pritisaka, i od organizovanog kriminala i od tužilaštva, naročito od glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Međutim, prva linija fronta koja je popustila bio je premijer Zdravko Krivokapić i ljudi iz Vlade. Danas imamo žalosnu situaciju da je povlačenjem tih potpisa, jednostranom akcijom dijela parlamentarne većine, i to poslaničkih klubova koji dolaze od manjih koalicionih partnera, izazvana kriza parlamentarne većine. Donijeli smo odluku da naš klub, odnosno apsolutna većina postojeće parlamentarne većine, neće učestvovati ni u kakvim izjašnjavanjima u Skupštini dok se ponovo na dnevni red ne stave zakoni u tužilaštvu, u onom nepromijenjenom obliku kako smo ih usaglasili – poručio je Mandić.

To će, kako je istakao, biti prvo glasanje u kojem će učestvovati DF i koalicija „Za budućnost Crne Gore”.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pozvao je premijera Krivokapića i kolege iz parlamentarne većine koji su povukli potpis sa tog zakona i sa održavanja sjednice da imenom i prezimenom kažu ko im je prijetio iz Evropske unije i ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije „da će Crna Gora dobiti klauzulu balansa, da ćemo biti zakočenu na putu ka EU i da nam kažu ko to vrši pritisak na njih jer smo spremni da ih odbranimo”.

– Ovo nije izmislio DF, niti je ovo obračun sa Milivojem Katnićem ili Milom Đukanovićem već je ovo nasušna potreba građana Crne Gore ako stvarno želimo da krenemo putem evropskih integracija. I mislim da ovdje nije problem niko iz zapadnih ambasada, već je problem jer je Katnić sinoć najavio da „u fiokama” ima na stotine stranica protiv članova parlamentarne većine i on pokušava da prijeti i ucjenjuje svojom pozicijom – kazao je Knežević.

On je najavio i podnošenje krivične prijave protiv Katnića po dva osnova, jer je saopštio da je DF ucjenjivao vladu Krivokapića oslobađajućom presudom na Apelacionom sudu, i zato što je kazao da su za izbore 2016. godine od 16 miliona u stvari dobili 160 miliona eura.

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević rekao je da su sva tri lidera DF-a dobila prijetnje opasne po život od kriminalnih organizacija.

– Nije ovo nikakva personalna osveta, već mi ovim zakonom oslobađamo državne institucije da mogu da rade svoj posao da se suoče sa kriminalnom organizacijom koju vode braća Đukanović koji kontrolišu sve osim parlament. Ja pretpostavljam da se ovdje radi o direktnim prijetnjama koje je ova kriminalna organizacija uputila kolegama liderima iz vladajuće većine. I ja razumijem njihov strah. Riječ je o veoma opasnoj krimi organizaciji koja neće mirno gledati kako se ukidaju njihovi kraci u državnim institucijama. Ako se ne obračunamo sa mafijom, mafija će se obračunati sa nama – poručio je Medojević.

S.R.

---

Krivokapić: Da se ne politizuje pitanje pravosuđa
Pravosuđe u Crnoj Gori mora biti uređeno po standardima i preporukama Evropske unije (EU), kojoj država teži, kazao je premijer Zdravko Krivokapić i pozvao da se to pitanje ne politizuje.

– Insistiranje na rješenjima koja neće biti podržana od evropskih partnera su, moram reći, u funkciji politike, a trebalo bi da su u funkciji pravne države. Parlamentarna delegacija Crne Gore mora što prije da posjeti evropske institucije i kroz konkretne primjere da im objasni da mi ne možemo zatvoriti poglavlja 23 i 24 sve dok su na pozicijama isti oni zbog kojih ta poglavlja godinama stoje nezatvorena. Pozivam sve učesnike u tom procesu da se pitanje pravosuđa ne politizuje, da se energija uloži u što hitnije traženje rješenja koja neće biti sporna evropskim partnerima, a ni nama koji smo svjedoci da je, upravo zbog takvog pravosuđa, Crna Gora danas u ovakvom stanju – poručio je Krivokapić na Tviteru.

Iz Socijaldemokrata su kazali da se nakon gromoglasne najave sjednice stiglo do njenog tihog otkazivanja u ponoć i poručili: „Tresla se gora, rodio se miš”. I iz SDP-a su pozdravili odluku premijera Krivokapića da odustane od usvajanja pravosudnih zakona u koji proces je parlamentarna većina ušla neodgovorno i bez unutrašnjeg dijaloga, a posebno konsultacija sa međunarodnim partnerima. Iz Liberalne partije su poručili da je vladajuća većina, nelegalnim otkazivanjem vanredne sjednice Skupštine na kojoj je trebalo da se usvoji set ekonomskih mjera, dječiji dodaci, besplatni udžbenici za osnovce, staračke naknade, povećanje minimalne zarade, pokazala da je njihova priča samo lijepo upakovana laž i manipulacija.

Oglasili su se i iz DPS-a. Poslanik Suzana Pribilović uputila je pohvale dijelu parlamentarne većine koji je odustao od predloga izmjena Zakona o tužilaštvu, istakavši da je to jasan pokazatelj ispravnosti svega onoga što je poslanički klub DPS-a saopštavao tokom prethodnih sedmica.

I iz Bošnjačke stranke je stigao sličan pozdrav, uz poruku da bez saglasnosti evropskih partnera i društvenog konsenzusa nema usvajanja tužilačkih zakona.


Nema zvanične odluke o suspenziji pregovora sa EU
Crnoj Gori zvanično nije aktivirana klauzula balansa (odluka Evropske unije o suspendovanju pregovora sa zemljom kandidatom za članstvo u EU), ali ona praktično djeluje maltene već godinama. Klauzula balansa se uvodi od Savjeta EU, na predlog Evropske komisije, a na osnovu izvještaja da zemlja nazaduje u pristupnim pregovorima.
Što se tiče Venecijanske komisije, ona je stručno tijelo Savjeta Evrope i daje mišljenje o zakonskim predlozima na zahtjev same države. Mišljenje Venecijanske komisije relevantno je i za institucije EU.
Pitanje zakona o pravosuđu dolazi u susret izvještaju Evropske komisije o poglavljima 23 i 24, koji se očekuje u junu, i gdje će to pitanje biti detaljno analizirano. Međutim, dio javnosti više od pet godina upozorava da nema daljeg napredovanja u procesu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. Od 2016. godine Crna Gora stoji u mjestu uz jasnu političku poruku da se dalje ne može ići dok se ne ostvari značajniji napredak u poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Čini se, sporije u pregovorima sa EU od ovoga ne može.
Nakon što je Evropska komisija u poslednjem izvještaju o napretku na jesen prošle godine uputila niz kritika na račun Crne Gore u domenu vladavine prava, slobode medija i raširenosti korupcije na visokom nivou, Brisel nije prestao da šalje packe zvaničnoj Podgorici. Tako je bilo i sa predloženim zakonima o pravosuđu, imajući u vidu da je po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), potpisanog u oktobru između EU i zvanične Podgorice, crnogorska strana obavezna da zakone koji se odnose na pravosuđe usaglašava sa evropskom ekspertskim tijelima.